ВЕСТИИСТАКНУТОСЛД

DIMITROVGRAD OD “A” DO “Š” – D- DIMITROVGRAD

ISTORIJA

Tragovi prvih naselјa na teritoriji opštine Dimitrovgrad datiraju još iz vremena eneolita. Rimski put Via Militaris koji je sagrađen u prvom veku nove ere je prolazio kroz teritoriju današnjeg grada. U maju 2010. godine, dobro očuvani ostaci puta su iskopani u toku radova na Koridoru 10. Ovi krajevi su 1433. godine pali u viševekovno tursko ropstvo. Turski sultan Sulejman Veličanstveni koji je 1521. godine sa svojom vojskom preuzeo pohod na sever pri proputovanju kroz dolinu Nišave je zapisao: „Konačno sam u naselјu pod imenom Carski bunar“. Po predanjima naziv ovog naselјa bio je „Carski brod“, pa se kao takav i danas koristi u narodu. Do danas, međutim nije zvanično utvrđeno koje je godine naš grad dobio naziv Caribrod.

U blizini grada se nalazila osmanska vojna baza u periodu kada je ovaj prostor bio pod osmanskom vlašću. Caribrod, sela Kalotina i Dragoman bili su nekad svojina vezira Mehmed-paše Sokolovića. Tada je Caribrod bio selo sa 90 kuća: 30 Turskih i 60 Bugarskih. Obrađivao se usev pirinač, a mesto je imalo dve kafane i dva hana.

Caribrod je 1878. godine bio palanka sa oko 200 kuća. 1881 godine. u Caribrodu se nalazilo sedište Visočkog sreza, i srpski ćumruk (carinarnica) prema Sofiji. Od Caribroda do Dragomana bilo je dva sata hoda.

         Na Neškovom brdu iznad Dimitrovgrada izdiže se jedinstveni antiratni spomenik nazvan Pametnik. Ova spomen-kosturnica svečano je otkrivena 6. maja 1887. godine, i u njoj su zajedno sahranjenе kosti stotinak poginulih srpskih i bugarskih vojnika i oficira iz bratoubilačkog rata 1885.godine.

Posle neuspeha srpske vojske u bici kod Slivnice u Srpsko-bugarskom ratu 1885. godine, njene jedinice su se povukle na zapad. Na Neškovom brdu u blizini Caribroda ostala su dva srpska pešadijska puka i jedna baterija. Kada ih je napala bugarska vojska došlo je do borbe prsa u prsa, a srpske trupe su morale da se povuku. Na bojištu je ostalo 49 srpskih i 58 bugarskih vojnika. Po naređenju bugarskog pukovnika dve godine nakon bitke je podignuta Spomen-kosturnica Pametnik u kojem su sahranjeni vojnici obe države. 

Nakon Prvog svetskog rata Bugarska je Nejskim mirovnim ugovorom od 27. novembra 1919. morala da preda Caribrod Kralјevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

U okviru kralјevine SHS od 1922. do 1929. godine Caribrod se nalazio u niškoj oblasti, a 1929. godine formiranjem banovina pripao je Moravskoj banovini. Za vreme otkako se nalazi u sastavu jugoslovenske države to je postalo prometno i prosperitetno granično mesto. To je živopisna varoš podignuta na samoj Nišavi, u podnožju Stare planine. Kroz grad prolazi stari carski drum koji povezuje Evropu sa Orijentom, a koji je utvrdio još rimski car Trajan, u svoje vreme. U toku Drugog svetskog rata Bugarska je grad pripojila, ali je, nakon oslobođenja 1944. godine  ponovo vraćen Jugoslaviji.

Stari naziv grada bio je Caribrod, a sadašnji naziv je dobio 1951. godine, dekretom tadašnje Vlade FNRJ, u čast Georgi Dimitrova, bugarskog predsednika. Godine 2008. odbornici Skupštine opštine Dimitrovgrad pokrenuli su inicijativu da vrate staro ime Caribrod. Odluka o promeni imena je izglasana (za je glasalo 25 od 28 odbornika) ali ni dan danas nije sprovedena.

GEOGRAFIJA

Dimitrovgrad se nalazi na 463 m nadmorske visine, na krajnjem jugoistoku Republike Srbije, u gornjem toku reke Nišave, na oko 90 km od Niša i oko 60 km od Sofije, glavnog grada Republike Bugarske. Teritorijalno pripada pirotskom okrugu i udaljen je oko 20 km istočno od sedišta okruga. Po popisu iz 2011. godine, cela opština imala je 11.748 stanovnika, a u samom gradu živelo je 6.968 stanovnika. Većinu stanovništva čine pripadnici bugarske nacionalne manjine.

KULTURA

Malena varoš koju mnogi nazivaju i jugoistočnom kapijom Srbije, Dimitrovgrad, proteklih decenija iznedrio je više desetina akademskih, ali i samoukih slikara i drugih umetnika. Sa svojih desetak hiljada duša, bez sumnje je, što se kulture tiče, u samom vrhu na ovim prostorima.

Dimitrovgrad je iznedrio 24 akademska umetnika. Mnogi od njih, kao što je čuveni portretista Slobodan Sotirov, koji je uradio preko 2.000 portreta, žive i rade u velikim gradovima.

Ovaj fenomen karakteriše i činjenica da su mnogi umetnici sklonost nasledili od svojih roditelja, tako da nije redak slučaj da se slikanjem bave otac i sin, ili sinovac i stric.

Na ovom spisku su Bogdan i Branko Nikolov, Dušan i Perica Donkov, Jelica Donkov, Dimitar i Teodor Ilijev, Mirjana, Veselin i Milovan Denkov… Ono što ih, međutim, karakteriše jeste da su oni svi prepoznatljivi po svojoj originalnosti i umetničkom pečatu, a zajedničko im je to što je svako od njih deo svog stvaralaštva dao gradu u kojem je stasao.

Dimitrovgradski umetnici zaslužni su i za čuvenu međunarodnu koloniju „Poganovski manastir“, koju priređuju Galerija i lokalna samouprava. Zahvaljujući toj koloniji, koja je ugostila mnoge slikare sa gotovo svih kontinenata, fond Galerije sadrži oko 700 slika, nastalih u kanjonu reke Jerme.

Osim gradske galerije, u Dimitrovgradu postoji i biblioteka. Narodna biblioteka „Detko Petrov“ je nastala 1898. godine. U okviru biblioteke nalazi se Muzejska zbirka, koja ima oko 1800 predmeta, fotografija, razglednica i drugih dokumenata koji svedoče o životu na ovom prostoru. Muzejsku zbirku čine dve osnovne postavke: arheološka i etnografska, koje obuhvataju predmete počev od praistorije, preko antičkog, vizantijskog, srednjovekovnog i turskog perioda, kao i predmete koji su bili u upotrebi do prve polovine XX veka.

Od 2014. godine u Dimitrovgradu se svake jeseni održava gastronomsko-kulturno-turistička manifestacija Dani caribrodske sušenice. Tom prilikom pored brojnih kulturnih sadržaja izlažu se predmeti domaće radinosti, ali i polјoprivredni proizvodi ovog kraja. Centralni događaj je prodajna izložba tradicionalnih artikala domaće hrane i takmičenje u izboru najbolјe i najkvalitetnije sušenice.

Okolina Dimitrovgrada je posebno zanimljiva kako za turiste, tako i za same žitelje. U blizini sela Smilovci nalazi se Petrlaška pećina, koja je okarakterisana kao spomenik prirode.

U ataru sela Smilovci nalaze se veštačka jezera Savat 1 i Savat 2. Lokalno stanovništvo ovde često dolazi u ribolov, jer su jezera bogata somom, karašem, šaranom, crvenperkom, štukom i drugim vrstama ribe. Pecanje je dopušteno samo uz dozvolu.

Centar za hiporehabilitaciju dece ometene u razvoju nalazi se baš u blizini Smilovskih jezera. U pitanju je posebna vrsta terapije u kojoj učestvuju konji koji pomažu mališanima.

Prirodne lepote opštine Dimitrovgrad i bogata domaća kuhinja poslednjih godina privlače sve više turista, pogotovo iz susedne Bugarske.

А.К.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *